Invazija divljih svinja na urbana područja Primorsko-goranske županije

Suživot divljači i modernog čovjeka godinama prolazi kroz duboku krizu, a niti jedna vrsta ne ilustrira taj konflikt zorno kao divlja svinja. Nekada duboko skrivena u gustim šumama, ova iznimno plodna i prilagodljiva životinja postala je svakodnevni akter priča s asfalta.

Dok kontinentalni dio Hrvatske generacijama balansira između lovstva i šteta na poljoprivrednim površinama, jedinstvena topografija Primorsko-goranske županije - koja spaja planinski dio, uski obalni pojas i osjetljive jadranske otoke - stvorila je specifičan, višeslojni ekološki i gospodarski problem.

Od ulica u širem centru Rijeke preko prigradskih vrtova Riječkog prstena pa sve do suhozida Cresa i Krka, divlja svinja više nije tek jedna u nizu životinjskih vrsta - postala je sigurnosno, zdravstveno i ekonomsko pitanje cijele regije.

Gubitak straha i ostaci hrane

Geografski pojas koji okružuje Rijeku predstavlja školski primjer onoga što ekolozi nazivaju "sukobom na rubu staništa". Riječki prsten karakterizira brza urbanizacija koja se izravno naslanja na nisko raslinje i šumske predjele. Ova prostorna isprepletenost, kombinirana s demografskim promjenama i napuštanjem poljoprivrede, stvorila je idealan poligon za ekspanziju ove vrste.

Zadiranjem naselja u nekadašnja lovišta, divlje svinje nisu uzmaknule, već su se prilagodile. Otkrile su da ljudska blizina donosi obilje visokokalorične hrane uz minimalan napor. Neki od glavnih uzroka njihovog silaska među kuće su komunalni otpad, zapuštene parcele i suša.

Vidite li mladunce divlje svinje u šumi, ne prilazite! Krmača je gotovo sigurno u blizini

Otvoreni kontejneri i nepropisno odlaganje organskog otpada pretvaraju prigradska naselja u hranilišta, a neobrađeni i zarasli tereni unutar građevinskih zona krdima pružaju izvrstan zaklon. Tijekom ljetnih mjeseci, kada u kršu riječkog zaleđa presahnu prirodni izvori vode, životinje se spuštaju prema obali. U potrazi za vlagom uništavaju vrtove, travnjake pa čak i sportske terene.

U općinama poput Viškova, Jelenja i mnogih drugih, stanovništvo se redovito susreće s krdima koja pretrčavaju prometnice što značajno povećava broj prometnih nesreća i naleta na divljač, otvarajući dugotrajne i složene pravne bitke oko naknade štete. Osim toga, prisutnost divljači u blizini škola i vrtića stvara strah za sigurnost djece.

Pod opsadom i otoci

Na Riječkom prstenu problem je prvenstveno urbanistički i sigurnosni, međutim na otocima (Cres, Krk, Lošinj) ima razmjere ekološke katastrofe. Važno je naglasiti ključnu činjenicu: na ovim otocima divlja svinja nije autohtona vrsta, već je unesena sredinom 80-ih godina 20. stoljeća u svrhu lovačkog turizma.

Primjerice, 1985. na cresko područje Tramuntane u gatere je naseljeno nekoliko desetaka jedinki kao turistička i lovačka atrakcija. Međutim, životinje su iz ograđenog prostora pobjegle u prirodu gdje su se zbog nedostatka prirodnih neprijatelja i blage klime vrlo brzo namnožile i proširile na cijelo otočje. One su izvrsni plivači što im je omogućilo da s kopna ili s prvotnih otočnih staništa lako nasele okolne otoke i otočiće.

Na Cresu i Krku stoljećima dominira ekstenzivno ovčarstvo pa je pojava agresivnog sveždera iz korijena promijenila otočnu ekonomiju i ekosustav. Zbog nedostatka predatora i specifične geomorfologije, ova divljač jednostavno uništava lokalnu bioraznolikost - preokreće kamenje i ruje tlo tražeći hranu čime se ubrzava erozija, a plodna zemlja može postati neplodni kamenjar.

Najveći udarac trpe otočni stočari jer divlje svinje napadaju i ubijaju tek rođenu janjad koja slobodno pase na otvorenim pašnjacima. Problem je i devastiranje suhozida. Gromače imaju status zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske, a umijeće njihove gradnje upisano je i na UNESCO-v Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Promatrajući samo otok Krk, lovačka su društva proteklih godina bilježila masovne odstrele koji se broje u tisućama jedinki godišnje, no zbog iznimnog kapaciteta reprodukcije ove divljači, populacija se konstantno obnavlja.

Suočena s eskalacijom problema, Primorsko-goranska županija morala je uvesti radikalne i izvanredne mjere lovnog gospodarenja u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te lokalnim lovačkim savezima. Župan je, naime, donio stroge planske mjere za sprječavanje šteta od divljači.

Dok se na kontinentalnom i planinskom dijelu PGŽ-a brojnost nastoji svesti na biološki minimum, u otočnim lovištima zakonska je odredba drugačija: dopušten je odstrel do potpunog istrebljenja (uklanjanja iz lovišta) jer je riječ o alohtonoj vrsti koja ugrožava otočni ekosustav.

Alternativne metode

Provođenje ovih mjera u praksi ipak nailazi na prepreke. Lov unutar naseljenih mjesta iz sigurnosnih je razloga zakonski strogo zabranjen. Zbog toga se ponekad moraju primjenjivati alternativne metode: tjeranje divljači, postavljanje repelenata (kemijskih sredstava neugodnog mirisa), postavljanje električnih pastira oko poljoprivrednih posjeda te strože kažnjavanje nepropisnog odlaganja otpada.

Uz ekonomske i sigurnosne aspekte, prekobrojnost ove vrste nosi i veliki epidemiološki rizik. Divlje svinje su primarni prirodni rezervoar i prenositelj više opasnih virusnih i bakterijskih infekcija od kojih je najpoznatija afrička svinjska kuga (ASK).

Afrička svinjska kuga postala je kronična bolest hrvatskog svinjogojstva, evo što se mijenja

Ova visokozarazna virusna bolest ne predstavlja opasnost za ljude, ali može uništiti svinjogojsku industriju. Zbog toga lovačka društva provode pojačan nadzor, pretražuju terene u potrazi za uginulim jedinkama i provode rigorozne biosigurnosne mjere. Manje poznata u javnosti je bolest Aujeszkoga (lažna bjesnoća), virusna infekcija koja primarno pogađa svinje, ali se može prenijeti i na druge životinje.

Ne smiju se smetnuti s uma niti zoonoze. Divlje svinje mogu biti rezervoari bolesti poput trihineloze i leptospiroze koje izravno ugrožavaju ljude, zbog čega je prije svake konzumacije mesa ili stavljanja u promet obvezan pregled na trihinelu.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor